Santa Clara, Che

KUBA – Putopis 11/14

1958., Che je zauzeo grad, nakon što je minirao prugu i oteo oklopni vlak. Che je odrastao u Buenos Airesu. Otac mu je bio irskoga, a majka španjolskoga porijekla. Iz srednjeg je sloja. Bio je slaboga zdravlja, govori Aleks. Imao je astmu, studirao je medicinu, čitao filozofske knjige. Posebno ga je zanimala politička filozofija i marksizam. Nakon završetka studija, odlučio je proputovati Latinsku Ameriku, motorom. Usput je napisao Motoristički dnevnik. Bio je osjetljiv na socijalne razlike. Posebno ga je pogodio užas koji su podnosili rudari. Nakon povratka otišao je raditi u Venezuelu i pomagati u koloniji gubavaca. U Meksiku je susreo Fidela i Raula Castra. Raul je bio marksist, Fidel pragmatik. Che je medicinsku torbu zamijenio za pušku. Proglasio se revolucionarom i takav ostao do kraja života. Bio je radikalan i nakon pobjede Revolucije, osobno je provodio egzekucije i bez milosti kažnjavao izdajnike. Ni pokajnicima nije opraštao. Fidel ga je postavio za ministra gospodarstva, ali mu ta pozicija nije odgovarala. Nije podnosio novac, zagovarao je robnu razmjenu, rezao trstiku, napustio Kubu i otišao organizirati revoluciju u Boliviji. Tamo nije dobio podršku seljaka kao u Kubi. Slijedio je svoje ideje bez obzira na cijenu. Kad je napustio Argentinu, napustio je i ženu i kćer. Kad je napustio Kubu, napustio je i drugu ženu. Smatrao je da će se Kuba brinuti za njegovo troje djece iz drugoga braka. U Boliviji je živio s Tanjom koju su zatvorili i mučili sve dok ga nije izdala. Uhvatili su ga i strijeljali, raskomadali na dvanaest dijelova i zakopali na dvanaest mjesta, tako da mu se ne zna za grob. Tada je Che postao simbol otpora. Pukovnik koji ga je ustrijelio, nije to mogao preboljeti. Postao je aktivan ljevičar i kad se razbolio Kubanci su ga operirali, nastavlja Aleks. Trideset godina nakon smrti, Bolivija je predala Cheove smrtne ostatke Kubi. Kubanci su mu izgradili Mauzolej na Trgu Revolucije. Njegova ogromna fotografija bila je izvješena i u Miamiju, ali su kubanski emigranti postavili bombu ispod murala, pa je fotografija skinuta. Ako nosiš majicu s njegovim likom, možeš stradati u Miamiju, dodaje vodič. Čak je i Benetton pokušao koristiti Chea u komercijalne svrhe, zbog čega su morali platiti Kubi pedeset tisuća dolara odštete. Njegova slavna fotografija sa crvenom zvijezdom nastala je nakon Revolucije. Za vrijeme Revolucije nosio je beretku s orlom. Nakon smrti postao je brand. Želimo biti poput Chea recitira se u kubanskim školama svaki dan prije početka nastave, nakon otpjevane himne. Volio je biti brand, a brand se uvijek iskorištava. Che mu je bila poštapalica. Zato su mu dali taj nadimak, a onda je on od poštapalice izradio potpis.